Investicije i veliki razvojni projekti

Konsolidacijom javnih finansija dobijen je prostor za realan strateški razvoj grada Beograda kroz investicije, velike razvojne projekte, ali i izgradnju onih manjih projekata kao što su vodovodna i kanalizaciona mreža na koje se čekalo decenijama ― a koje su podjednako važne za svakodnevni život Beograđana.

Beograd - potencijali grada.

Beograd je grad sa istorijom dugom 7.000 godina čime se svrstava u najstarije gradove Evrope. Grad leži na raskršću pan-evropskih koridora VII i X, kao i na koridoru koji povezuje Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Italiju ― pa se time nameće kao idealna lokacija za strateško pozicioniranje investitora sa regionalnim i evropskim fokusom svih profila.

Centralnu poziciju Beograda potvrđuje i udaljenost od ostalih gradova regiona: Budimpešta 369km, Sofija 379km, Zagreb 394km, Skoplje 440km, Sarajevo 325km, Podgorica 450km i Bukurešt 614km ― što Beograd čini idealnim za otvaranje regionalnih predstavništava kao i za održavanje regionalnih konferencija, kongresa i drugih skupova.

  • Tema:
  • Investicije i veliki razvojni projekti
  • Godina:
  • 2014/25
  • Ključni akteri:
  • Gradska uprava Grada Beograda
  • Sekretarijat za provredu
  • Regionalna agencija za razvoj i evropske integracije
  • Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju
  • Sekretarijat za saobraćaj
  • Sekretarijat za javni prevoz
  • Sekretarijat za investicije
  • Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove
  • Ključne inicijative:
  • Konsolidacija javnih finansija
  • Kreiranje pozitivnog privrednog okruženja
  • Javne i privatne investicije
  • Razvojni infrastrukturni projekti

Povrh svega, Beograd je multikulturalna, svestrana i raznolika metropola i pre svega dobar domaćin svim svojim stanovnicima i posetiocima.

Pozitivan privredni ambijent - idealna destinacija za ulaganje i razvoj.

Gradska vlast je uspešno sprovela konsolidaciju javnih finansija i poslovanja javnih preduzeća. Po uspešnom okončanju ovog procesa i po uvođenju novih procedura, implementacije striktnog monitoringa politike ušteda radi oslobađanja resursa za razvoj i investicije i po uvođenju nulte politike zaduživanja, Beograd svoj fokus okreće investitorima kao poželjan, moderan i stabilan partner.

“Od 2014. godine usvojeno je oko 180 planova detaljne regulacije, za šta je prethodnoj vlasti bilo potrebno 10 godina.”

Centralizacijom upravljanja projektima i investicijama na nivou grada je uspostavljen stalan uvid u status realizacije u aktuelne i potencijalne probleme, postojeće i nedostajuće resurse, a sve u cilju bržeg delovanja u prevazilaženju bilo kakvih prepreka i ubrzavanja sprovođenja investicija.

Intenzivnim usvajanjem planske dokumentacije koje obeležilo prethodne tri godine, stvoreni su uslovi za investiranje i omogućeno je da grad Beograd postane grad kranova i dizalica.

Regulacija, međunarodni ugovori i odnosi.

Kako bi Srbija i Beograd poboljšali svoju poziciju na globalnoj investicionoj mapi doneseno je ili je u proceduri više zakona, koji znatno unapređuju poslovni ambijent, kao što su:

  • Novi Zakon o ulaganjima (2015.)
  • Izmene i dopune Zakona o radu (2014.)
  • Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (2014.)
  • Zakon o energetici (2014.)
  • Zakon o planiranju i izgradnji (2014.)

Istorijski, Beograd je oduvek težio raznolikosti, kako u kulturnom i verskom smislu tako i u stvaranju veza između istoka i zapada, severa i juga ― čime se grad nameće kao centar međunarodnog poslovnog dijaloga za region i kooperacije, a sve više i kao mesto za susrete stranih investitora i sklapanje poslovnih kontakata.

Kako bi osigurao nesmetan razvoj i pratio zahteve investitora za boljom infrastrukturom, Beograd je započeo velika ulaganja na više frontova.

Kako bi osigurao nesmetan razvoj i pratio zahteve investitora za boljom infrastrukturom, Beograd je započeo velika ulaganja na više frontova.

Kao nekadašnji centar zemalja nesvrstanih, današnji kandidat za Evropsku Uniju, centar slobodne zone trgovine sa Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom, mesto specijalnih veza sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Narodnom Republikom Kinom ― Beograd ima veliki komparativnu prednost u odnosu na slične investicione destinacije jer dočekuje investitore i poslovne ljude iz celog sveta uz dobrodošlicu kao prijatelj i stabilan partner ― sa brojnim međunarodnim ugovorima, sporazumima i odnosima, kao što su:

  • Preferencijalni trgovinski sporazum sa Evropskom Unijom
  • Ugovor o Slobodnoj trgovini sa Ruskom federacijom, Belorusijom i Kazahstanom
  • Ugovor o Slobodnoj trgovini sa Turskom
  • Zona slobodne trgovine CEFTA
  • Pregovori o potpisivanju ugovora o Slobodnoj trgovini sa Egiptom
  • Posebni odnosi sa Ujedninjenim Arapskim Emiratima
  • Specijalni odnosi sa Narodnom Republikom Kinom

Kongresi, konferencije i inicijative grada.

Da je Beograd značajan privredni centar svedoči i podatak da je prvi u regionu po broju održanih kongresa i konferencija. Investicioni forum “Belgrade Investment Days” održan je 2015. i 2016. godine kada su se na jednom mestu, u Beogradu, skupili predstavnici poslovne i finansijske zajednice iz više od 20 zemalja, radi unapređenja poslovnog ambijenta i postizanja dogovora o konkretnim poslovnim aranžmanima.

U Beogradskim opštinama deluju lokalni saveti za zapošljavanje, kancelarije za razvoj preduzetništva i šalteri za privredu. Redovno se raspisuju i javni pozivi za dodelu podsticaja za unapređenje poslovanja privrednih subjekata za kupovinu mašina i opreme, za samozapošljavanje i za zapošljavanje nezaposlenih iz evidencije NSZ-a.

Grad Beograd organizuje besplatne radionice “Znanjem do cilja” i “Informacijom do cilja”, koje je uspešno završilo više stotina kandidata. Tu je i Beogradski sajam ženskog preduzetništva, kao i Beogradski sajam zapošljavanja i praksi.

Uspešnog grada nema bez uspešnih mladih ljudi, zbog čega gradska vlast konstantno radi na unapređenju njihovog položaja i poboljšanja njihovog života. Tako je posle 26 godina otvoren naučno-tehnološki park “Beograd” ― prvi nacionalni naučno-tehnološki park, koji je privukao domaće i strane inovativne, tehnološki-razvojne kompanije i omogućio razvoj ekonomije zasnovane na znanju.

Privatne investicije - aktivirane zapuštene lokacije u Beogradu.

U poslednje tri godine, svakog proleća, za vreme građevinske sezone, u Beogradu se dešava pravi “Investicioni bum” ― samo u martu mesecu 2017. godine postavljeno je nekoliko kamena temeljaca, čija investiciona vrednost iznosi preko 500 miliona evra.

Beograd je decenijama bio prepun zapuštenih i neiskorišćenih lokacija, koje su predstavljale ruglo grada ― npr. zgrada nekadašnjeg MUP-a je decenijama stajala polusređena u samom centru grada, kao i brojne napuštene fabrike i druge dobro pozicionirane lokacije koje su zarasle u korov. Danas su sve te lokacije aktivirane i na njima se grade brojni moderni objekti kojima će Beograd moći da se ponosi.

Jedna od tih lokacija je i Savski amfiteatar, koji je decenijama unazad bio najružniji deo grada. Brojni nelegalni objekti, barake i udžerice ― u kojima su ljudi neuslovno živeli, napravile su od centra grada njegovo ruglo. Već danas, posle samo tri godine, ovaj deo grada izgleda potpuno drugačije i svima služi na ponos.

Zahvaljujući projektu “Beograd na vodi” ― Beograd je ponovo dospeo na mapu sveta, a najbolji dani nas tek očekuju. Dve stambene kule koje se grade već su promenile panoramu grada, a Sava promenada je postala jedno od najlepših šetališta u Evropi i mesto okupljanja brojnih Beograđana i turista. Osim toga, u toku su radovi na još jednom stambenom objektu, velikoj kuli “Beograd”, kao i tržnom centru koji će biti najveći na Balkanu.

Osim “Beograda na vodi”, Beograd je napokon dobio i robnu kuću “IKEA” na ― na koju su Beograđani čekali decenijama. Gradska uprava je bila na raspolaganju investitoru i efikasnim izdavanjem dozvola uspela da dovede još jednog velikog investitora.

Takođe, u Beograd je stigao i lanac hotela “Hilton” sa investicijom od 70 miliona evra, na čijem gradilištu je u nekim trenucima bilo uposleno i do 700 domaćih radnika.

Tu su još i veliki stambeno-poslovni kompleksi kao što su “Voždove kapije”, “A blok”, “Central Garden”, “GTC”, “Belgrade Skyline” ― ali i tržni centri “Kapitol park”, “Ada Mol”, “Big Fashion” u Višnjici, “Shopy” u Borči, “Stop Shop” u Lazarevcu, “Aviv Park”, “Rajićeva”, “Big Fashion” na Vidikovcu i brojni drugi.

Gradska vlast je našla i kupca za “Beobanku” ― objekat koji je takođe decenijama stajao u jako lošem stanju na odličnoj lokaciji i bez ikakve perspektive. U godinama koje dolaze i ovaj objekat biće za ponos Beograđanima kao prva zgrada sa zelenom fasadom u ovom delu sveta.

Nove fabrike u Obrenovcu i Lazarevcu.

Beograd je posle 11 godina dobio svoju novu fabriku ― i to u Obrenovcu, opštini koja je 2014. godine pogođena tako jakim poplavama da niko nije mislio da može tako brzo ponovo da stane na noge.

Ova investicija od 60 miliona evra otvoriće 1.400 novih radnih mesta. Kompanija “Mei Ta” koja ima fabrike i proizvodne pogone širom Evrope i Azije, svetski je lider na tržištu turbo punjača

U opštini Obrenovac niče i fabrika za preradu soje, investicija od 14 miliona evra, domaćeg investitora.

Osim Obrenovca, i u Lazarevcu se pokreću novi proizvodni pogoni ― turski investitor kupio je objekat tekstilne fabrike “Beko” gde će pokrenuti proizvodnju tekstila i zaposliti uglavnom žene. U planu je zapošljavanje 1.200 radnika.

Razvojni infrastrukturni projekti.

Razvijena urbana infrastruktura je preduslov za stalni napredak privrede. Kako bi se Beograd pravilno razvijao, neophodno je efikasno infrastrukturno povezivanje gradskih celina unutar Beograda, kao i njegovo povezivanje sa drugim gradovima i naseljima u zemlji i regionu.

Pravilna i izbalansirana izgradnja infrastrukture obezbeđuje dobre komunalne usluge građanima i stalno podizanje nivoa uređenosti naselja. Osim toga, utiče i na povećanje vrednosti građevinskog zemljišta i stvara nove atraktivne lokacije za potencijalne investitore ― utičući tako i na bolje ekonomske rezultate koji se postižu u gradu Beogradu.

“Infrastruktura je kičma urbanog života. Kriva i dotrajala, dovodi do degradacije ― pravilno izbalansirana, obezbeđuje dobar urbani razvoj.”

Kako bi osigurao nesmetan razvoj i pratio zahteve investitora za boljom infrastrukturom, Beograd je započeo velika ulaganja na više frontova ― najznačajniji su izgradnja putne infrastrukture, železničke infrastrukture (novih glavnih stanica), nove autobuske stanice, metroa, aerodroma, te razvoj na poljima energetike, javnog osvetljenja, vodovoda i kanalizacije i upravljanja otpadom.

Putna infrastruktura.

Pupinov most.

Most koji nosi ime Mihajla Pupina i spaja Zemun i Borču predstavlja deo severne magistralne tangente koja će povezivati koridor X sa zrenjaninskim putem i izmestiti teretni saobraćaj iz centra grada. Otvaranje pristupne saobraćajnice označilo je kraj projekta izgradnje tog mosta sa pristupnim saobraćajnicama u dužini od 21km čime su stvoreni uslovi da tranzitni saobraćaj bude izmešten iz centra Beograda.

Železnička stanica “Beograd Centar” (Prokop) i pristupne saobraćajnice.

Železnička stanica “Beograd Centar”, poznatija kao Prokop, na koju se čekalo još od davne 1976. godine , otvorena je u januaru 2016. godine.

Pristupne saobraćajnice za Prokop, iz Bulevara kneza Aleksandra otvorene su 20. juna 2017. godine. Ova saobraćajnica sa pratećom infrastrukturom ima četiri saobraćajne trake dužine 770m i razdelni pojas širok dva metra. Izgrađeni su trotoari, biciklistička staza, kanalizacija, vodovodna mreža i parking mesta.

Slede radovi na izgradnji zgrade železničke stanice “Beograd centar” i pratećih komercijalnih sadržaja ― čime će biti stvoreni uslovi za drugu fazu projekta “Beograd na vodi”.

Bulevar heroja sa Košara.

Izgradnja bulevara koji je spojio Most na Adi i Tošin bunar, koštala je 13,5 miliona evra i finansirana je iz postojećeg kredita Evropske investicione banke za projekat pristupnih puteva. Ovaj bulevar je omogućio da se od Požeške ulice na Banovom brdu do Tošinog bunara ― stigne za oko 10 minuta. Od Radničke ulice do Tošinog bunara potrebno je tek nešto više od 6 minuta.

Osim sa Banovim brdom, na ovaj način ostvarena je direktna veza novobeogradskih blokova sa Rakovicom, Miljakovcem, Banjicom, Voždovcem ― stanovnici tih naselja su sada mnogo bolje povezani sa Bežanijskom kosom i Zemunom, a preko Pupinovog mosta do Pančeva mogu da stignu tako da ne moraju ni u jednom trenutku da ulaze u sam centar grada.

Projektom rekonstrukcije Brankovog mosta predviđeno je da se zameni 432m biciklističke staze na levoj strani mosta, sa ogradom

Projektom rekonstrukcije Brankovog mosta predviđeno je da se zameni 432m biciklističke staze na levoj strani mosta, sa ogradom

Brankov most.

Ovaj čuveni most godinama je u izrazito lošem stanju, a u junu 2017. godine je počela njegova rekonstrukcija. Projektom je predviđeno da se zameni 432m biciklističke staze na levoj strani mosta, sa ogradom, kao i ivičnjak između pešačke staze i kolovoza. Posao bi trebalo da bude završen devet meseci od uvođenja izvođača u posao. Vrednost radova je oko 210 miliona dinara.

Ulica Vojvode Stepe.

Ulica je rekonstruisana u dužini od 4,5km i za automobilski saobraćaj otvorena 31. jula 2015. godine. Tramvajske šine su pomerene na sredinu kolovoza, a urađena je i potpuna rekonstrukcija svih podzemnih instalacija.

Izgrađena su 262 parking mesta i uređeni trotoari. Postavljeno je novo osvetljenje i saobraćajna instalacija. JKP “Zelenilo Beograd” je uredilo 39 lokacija ― među njima parkiće, igrališta, česme i dve staze oko crkve. Uporedo sa rekonstrukcijom Ulice vojvode Stepe rekonstruisan je i kružni tok na Autokomandi, kao i tramvajska okretnica “Banjica” i tehnička okretnica “Trošarina”.

Obnova Ruzveltove ulice.

U cilju unapređenja putne infrastrukture u širem centru grada, urađena je i kompletna rekonstrukcija jedne od važnijih arterija i glavnog ulaza u grad sa severoistoka i iz Rumunije ― obnovljena je Ruzveltova ulica sa ulicom Mije Kovačevića. Projekat je uključivao potpunu rekonstrukciju putne i tramvajske infrastrukture, sistem za odvođenje vode, vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, a postavljeni su i “pametni” semafori sa zelenim talasom.

Trg Slavija i Bulevara Oslobođenja.

Drugi veliki projekat koji je za cilj imao unapređenje putne infrastrukture i poboljšanje saobraćaja u gradu jeste i rekonstrukcija jednog od najvećih saobraćajnih čvorišta u gradu ― Trga Slavija sa Bulevarom Oslobođenja. Projekat je rešio problem ukrštanja automobilskog, trolejbuskog, tramvajskog i autobuskog saobraćaja. U cilju ulepšavanja centralni deo trga od sada krasi i velika muzička fontana sa impozantnim osvetljenjem.

Biciklističke staze.

Postoji plan da Beograd u narednih nekoliko godina dobije 120 novih kilometara biciklističkih staza. Želja je da se ovo prevozno sredstvo ne koristi isključivo za rekreaciju, već i kao prevozno sredstvo za posao, fakultet, školu i slično. Krovni cilj je da se napravi nova hijerarhija u saobraćaju prema kojoj će pešaci i biciklisti biti na prvom mestu.

Biciklističke trase biće izgrađene u ulici Kneza Miloša, Savskoj, Nemanjinoj, Ustaničkoj, Južnom Bulevaru, Ulici Cara Dušana i drugim ― ali i u parkovima Kalemegdan, Hajd Park, Tašmajdan. Takođe, zahvaljujući javno-privatnom partnerstvu, građani će imati na raspolaganju 1.000 javnih bicikala na 150 mesta u gradu.

Železnička i autobuska infrastruktura.

Nova glavna železnička stanica Beograd.

Radi oslobođanja savskog amfiteatra za izgradnju u samom srcu grada, neophodno je izmeštanje sadašnje glavne železničke stanice na novu lokaciju (Prokop).

Ovo je projekat koji predstavlja završetak izgradnje beogradskog železničkog čvora ― započetog još davnih sedamdesetih godina. Do sada je uloženo oko 1,3 milijarde evra, a potrebno je još oko 200 miliona da bi se projekat priveo kraju. Investicija podrazumeva i izgradnju svih perona nove glavne stanice i obezbeđivanje nesmetanog saobraćaja vozovima po principu protočne stanice i prevoza za 8 miliona putnika godišnje. Stanica je osmišljena kao buduće čvorište za 50 miliona putnika na godišnjem nivou.

Kompleks “Blok 42” ― železnička stanica Novi Beograd i glavna autobuska stanica.

Uz izmeštanje infrastrukture iz centra stvara se potreba za obnovom sadašnje stanice Novi Beograd i njenog prilagođavanja trenutnom razvoju grada.

Značaj ove stanice je u njenoj centralnoj poziciji u odnosu na najveći beogradski poslovni centar ― Novi Beograd, kao i u skorom premeštanju glavne autobuske stanice na istu lokaciju. Stanica je takođe protočna i nalaziće se u sklopu velikog novog biznis centra “Blok 42” koji obuhvata oko 82.000m² poslovno-komercijalnog prostora.

Takođe, nova autobuska stanica treba da izmesti međugradski autobuski saobraćaj iz centra Beograda i to na lokaciju koja je infrastrukturno odlično povezana sa svim delovima grada. U sklopu izmeštanja planirana je i jedna mala stanica na lokaciji Autokomanda.

Beogradski metro.

Izgradnja beogradskog metroa je u planu još od 1958. godine. Iako je postojalo više inicijativa i studija, realizacija projekta postaje izvesna tek krajem 2014. godine. Trenutno je u izradi ili je već izrađeno nekoliko studija vezanih za ovaj projekat ― studija brojanja putnika i “Smart plan” studija o optimizovanju integrisanog saobraćaja u Beogradu.

Vlada Republike Srbije, Vlada Republike Francuske i Grad Beograd potpisali su izjavu o namerama o projektu beogradskog metroa. Dokument obezbeđuje mogućnost da se uradi prethodna studija opravdanosti i generalni projekat koji će biti gotovi za devet meseci, čime se stvara osnova za izvođački projekat.

 Izgradnja beogradskog metroa treba da počne 2020. godine. 

Aerodrom.

Aerodrom Beograd “Nikola Tesla” i strateško partnerstvo sa Etihadom.

Beogradski aerodrom je jedan od aerodroma sa najbrže rastućim brojem putnika. Jedan od razloga za to je i strateško partnerstvo Air Serbia-ije i Etihad-a. Ovo je ujedno i jedan od najuspešnijih projekata Vlade Srbije koja je u nacionalnom avio-prevozniku zadržala udeo od 51% ― a u sklopu transakcije nabavljeno je i 10 Airbus aviona novije generacije. Air Serbia je u 2014. godini prevezla oko 2,3 miliona putnika, 68% više u poređenju sa 2013. godinom .

Trend rasta nastavljen je u svakoj sledećoj godini koja je dolazila pa je aerodrom “Nikola Tesla” brzo dosegao maksimum svog kapaciteta od oko 5,5 miliona putnika godišnje ― zbog čega je pokrenut projekat davanja aerodroma Nikola Tesla u koncesiju i procena je da će taj postupak doneti minimalno 500 miliona evra u budžet i to u vidu koncesione naknade i još preko 700 miliona evra ulaganja u infrastrukturu od kojih su najvažniji novi terminal i nova pista.

U sklopu proširenja kapaciteta aerodroma se planira i izgradnja još jedne poletno-sletne piste, kao i železničko povezivanje aerodroma sa centrom grada.

Vodovod i kanalizacija.

Strateški plan vodosnabdevanja.

U poslednje tri godine usvojen je strateški plan razvoja sistema vodosnabdevanja i kanalisanja naselja na široj teritoriji grada Beograda do 2025. godine.

U okviru plana ― definisana su četiri cilja koji se odnose na novu vodovodnu i kanalizacionu mrežu, zamenu postojeće mreže, izgradnju fabrika za prečišćavanje vode i potpuno infrastrukturno opremanje svih industrijskih zona koje su definisane novim generalnim urbanističkim planom. 

Generalni cilj koji je usvojen i razložen strategijom jeste da svaki stanovnik u narednih 10 godina ima priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu.

Generalni cilj koji je usvojen i razložen strategijom jeste da svaki stanovnik u narednih 10 godina ima priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, za šta je potrebno da bude izgrađeno 1.600km te mreže, a neophodno je izgraditi i 14 postrojenja za preradu otpadnih voda. Taj veliki projekat je vredan oko milijardu evra i biće finansiran delom iz sredstava Grada, a delom po principu javno-privatnog partnerstva i kreditiranja.

Fabrika za prečišćavanje vode u Velikom Selu.

Fabrika za prečišćavanje vode u Velikom Selu je svakako jedan od najvažnijih projekata na koji se čeka već 30 godina ― nakon njene izgradnje otpadne vode neće više ići u Savu i Dunav, već upravo u fabriku za prečišćavanje.

Izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda i centralnog kanalizacionog sistema rešava se veliki ekološki problem na području koje naseljava preko 1,5 miliona stanovnika. U narednom periodu se očekuje potpisavanje ugovora o saradnji sa partnerskom firmom ― a početak je predviđen za 2018. godinu, dok je procenjena vrednost projekta oko 269 miliona evra.

Potpisan je predugovor o izgradnji sa kineskom kompanijom CMEC.

Fabrika vode “Makiš 2”.

Jedna od kapitalnih investicija grada Beograda je fabrika za prečišćavanje vode “Makiš 2” koju je gradonačelnik Siniša Mali pustio u rad u septembru 2014. godine. U ovoj fabrici je primenjena najnovija tehnologija za prečišćavanje vode, a njen kapacitet je 2.000 litara pijaće vode u sekundi. Ova fabrika ima najsavremeniju opremu, uključujući i opremu za UV zračenje.

“Otvaranjem ove fabrike obezbeđeno je sigurno snabdevanje pijaćom vodom u narednih 20 godina.”

Kišni kolektor u Zemunu.

Ovaj najveći objekat komunalne infrastrukture u Srbiji konačno je završen, a u potpunosti će rešiti problem odvođenja kišne kanalizacije za naselja Zemun polje, Batajnica, Altina i okolnih mesta.

Ovaj projekat započet je davne 2008. godine, međutim bio je obustavljen. Ova gradska vlast ga je ponovo pokrenula i potpuno se uklapa u strategiju o neophodnosti izgradnje primarne i sekundarne kanalizacione mreže.

Povezane teme

Strategijom razvoja se uvode neke savremene razvojne paradigme i teme koje odgovaraju na nove potrebe grada dok se istovremeno nastavljaju i realizuju veliki projekti utvrđeni strateškim planovima još iz zlatnog vremena Beograda dvadesetog veka.

Podeli sa prijateljima na društvenim mrežama

Ova Gradska vlast je pokazala da grad može da ima intenzivnu politiku razvoja u svim segmentima i zaista ispunila sva svoja obećanja ― da iz jednog nemara i zapuštenosti, građanima vrati Beograd u kome će se dostojanstveno živeti i raditi.