Transparentnost i komunikacija sa građanima

Beograd pripada Beograđanima ― a gradska uprava je tu da pomogne da naš grad postane lepše, kvalitetnije i udobnije mesto za život, rad i uživanje. U oblikovanju budućnosti Beograda neophodno je učešće svih aktera razvoja ― uprave, institucija, privatnog sektora i građana. Stoga su svi otvoreno pozvani da daju svoj dragoceni doprinos oblikovanju budućnosti Beograda.

Transparentna strategija razvoja grada.

Beograd kao dominantan razvojni i ekonomski centar regiona, jeste grad stalnih transformacija i velikih izazova.

Strategija razvoja Grada Beograda do 2021. godine precizno definiše putokaze za njegov dugoročno održiv razvoj i omogućava glavnom gradu Srbije da se poredi i takmiči sa drugim metropolama u regionu Jugoistočne i Centralne Evrope.

Osnovni cilj razvoja Beograda za naredni period ostaje unapređenje kvaliteta života građana i poboljšanje ekonomskih performansi uz kontinuirana investiciona ulaganja, unapređenje identiteta, afirmaciju javnog prostora, rečnih obala i priobalnih zona grada. Korišćenje novih pametnih tehnologija, upotreba obnovljivih izvora energije i ohrabrivanje zdravih životnih navika ostaju trajna opredeljenja Beograda.

  • Tema:
  • Transparentnost i saradnja sa građanima
  • Godina:
  • 2014/21
  • Ključni akteri:
  • Kabinet gradonačelnika
  • Služba za informisanje
  • Sektretarijati Grada Beograda
  • Ključne inicijative:
  • Transparentna strategija grada
  • Otvorena uprava grada
  • Direktna komunikacija sa građanima
  • Projekat "Da se radi i gradi po tvom"
  • Beograd živi pilot projekat

Definišući strateške ciljeve i prioritete po oblastima, Grad je uzeo u obzir sve važeće nacionalne dokumente kojima su definisani ciljevi i koraci u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te su odgovarajući standardi EU ugrađeni u mere i aktivnosti koje su predviđene strategijom.

Jasno i transparentno istaknuti strateški ciljevi određuju poziciju Beograda u odnosu na globalne i evropske prioritete razvoja.

Strategijom razvoja grada, Beograd potvrđuje i nastavlja da gradi svoj identitet zasnovan na dinamičnom spuštanju na reke, podršci održivoj mobilnosti i promeni hijerarhije u saobraćaju koja prednost daje pešacima, biciklistima i javnom prevozu.

Dakle, ovim dokumentom se uvode neke savremene razvojne paradigme i teme koje odgovaraju na nove potrebe grada, dok se istovremeno nastavljaju i realizuju veliki projekti utvrđeni strateškim planovima još iz zlatnog vremena Beograda dvadesetog veka.

Transparentnim i participativnim procesima u promišljanju budućnosti Beograda, ova Gradska uprava želi da se afirmiše kao savremena, otvorena i odgovorna prema sugrađanima ― svesni da je u oblikovanju našeg grada neophodno učešće svih aktera razvoja, uprava, institucije, privatni sektor i građani Beograda.

Stoga su svi pozvani da daju svoj dragoceni doprinos oblikovanju budućnosti Beograda.

Da se radi i gradi po meri Beograđana.

Jedno od obećanja koje je gradonačelnik sa svojim timom dao na početku mandata pre tri i po godine odnosilo se i na otvorenost Gradske uprave i na razgovore sa građanima.

Gradonačelnik je lično primao građane jednom nedeljno, a njegovi saradnici su svakodnevno na raspolaganju za sva pitanja i sugestije. Na taj način, Grad Beograd je rešio brojne probleme ― od nabavljanja tzv. guseničara za dečka koji deset godina nije izašao iz kuće, do postavljanja ležećih policajaca i novih kontejnera na nove lokacije. Zatim, tu su i novi kilometri puta upravo na inicijativu građana, krečenje ulaza, produžeci autobuskih linija i još mnoštvo toga.

Direktna komunikacija sa građanima je najbolji način da Grad stekne bolji uvid u tekuće probleme koji se moraju rešavati na vreme, kako bi se kvalitet života u našem gradu stalno poboljšavao, a građani bili sigurni u to da im je Gradska uprava uvek na raspolaganju.

Zbog toga je grad pokrenuo i projekat “Da se radi i gradi po tvom” sa ciljem da se građani aktivno uključe u razvoj grada i svojiim opštinama.

Grad Beograd je izdvojio 200 miliona dinara koji su opredeljeni samo u ovu namenu, dok su opštine koje učestvuju u projektu, izdvojile po 10 miliona dinara. Za dve opštine, Stari grad i Novi Beograd, koje nisu obezbedile novac za ove projekte, potrebna sredstva obezbediće Grad Beograd jer su i njihovi stanovnici glasali.

Održana su dva kruga glasanja tokom tri meseca trajanja projekta― a građani su u prvom krugu mogli da glasaju putem aplikacije “Beokom - servis”, dok su u drugom krugu glasali putem aplikacije “Beograđani”, a takođe je bilo omogućeno da daju predloge i na licu mesta, odnosno u svojim opštinama, u kojima su u ovu svrhu bili postavljeni štandovi.

U prvom i drugom krugu glasanja, ukupno je pristiglo oko 28.000 predloga. Na nivou grada, najviše glasova dobio je predlog obnove domova zdravlja. U Barajevu je najviše glasova dobio predlog da se u naselju Gaj izgradi i uredi parkić za decu, dok je na teritoriji Voždovca najviše glasova dobio predlog za izgradnju terena za košarku u Jajincima.

Na Vračaru je pobednički predlog obnova fasada, u Grockoj da se u Vrčinu uredi javni parking u centru, a na Zvezdari asfaltiranje rupa, sanacija ulica i više parkova. Na teritoriji Zemuna građani su najviše glasali za uređenje stepeništa na Gardošu, u Lazarevcu je na prvom mestu nastavak asfaltiranja ulica, a u Mladenovcu uređenje fiskulturne sale u OŠ „Bora Lazić”.

Na Novom Beogradu je najviše glasova dobio predlog za izgradnju atletske staze u OŠ „Jovan Sterija Popović”, u Obrenovcu proširenje doma zdravlja, a na Paliluli čišćenje kanala na levoj obali Dunava. U Rakovici su najviše glasova dobili predlozi za izgradnju šetačke staze u Luke Vojvodića i uređenje platoa ispred „Maksija” na Labudovom brdu, a na Savskom vencu parking u Sime Lozanića 1 i igralište za decu između Ortopedske klinike i kasarne „Vasa Čarapić”.

U Sopotu je prvoplasirani predlog završetak kanalizacije u Sopotu i Ralji, a na Starom gradu obnova fasada. Surčinci su najviše glasova dali predlogu izgradnje zajedničkog parka u Bojčinskoj šumi, a Čukaričani izgradnji parka za decu u Sremčici i popravci parkinga u Stjepana Supanca 30.

Beograd živi ―

Beograd živi ima za cilj da građanima približi strateške pravce razvoja njihovog grada ― dok je to istovremeno i jedan iskren, otvoren i transparentan poziv Beograđanima da se uključe u kreiranje dalje vizije Beograda budućnosti kroz aktivno učešće u planiranju i odlučivanju.

Beograd živi je platforma za okupljanje oko izazova stvaranja kvalitetnijeg okruženja za život, rad i uživanje u Beogradu ― koja želi da inspiriše Beograđane da izraze svoju kreativnost i motiviše ih da učestvuju u oblikovanju grada koji zovu svojom kućom.

Beograd živi insistira na inkluziji građana koji se ponose svojim gradom da preispitaju svoje urbano okruženje u novom svetlu kako bi se uspostavile neke nove i jače veze i samim tim promovisale pozitivne promene u gradu.

Beograd živi je kanal za otvorenu saradnju i transparentnu komunikaciju sa građanima ― koji demonstrira da jednostavne akcije podjednako kao i veliki infrastrukturni projekti mogu tranformisati urbani pejzaž grada.

beograd živi logo

Beograd živi ohrabruje Beograđane da kanališu svoju energiju i ogromnu ljubav prema voljenom gradu u konstruktivne predloge koji će oblikovati razvoj grada u budućnosti.

Beograd živi i kreira viziju i strategiju zajedno sa svojim građanima kao jedan tim, jer svi imamo isti cilj ― bolji i lepši Beograd.

Povezane teme

Strategijom razvoja se uvode neke savremene razvojne paradigme i teme koje odgovaraju na nove potrebe grada dok se istovremeno nastavljaju i realizuju veliki projekti utvrđeni strateškim planovima još iz zlatnog vremena Beograda dvadesetog veka.

Podeli sa prijateljima na društvenim mrežama

Ova Gradska vlast je pokazala da grad može da ima intenzivnu politiku razvoja u svim segmentima i zaista ispunila sva svoja obećanja ― da iz jednog nemara i zapuštenosti, građanima vrati Beograd u kome će se dostojanstveno živeti i raditi.